Najavljujemo

C. Boe: Okus gladi- projekcija

19.10. u 20:00, MM Centar,

JELENA BLAGOVIĆ / GORAN TRBULJAK - Svaki je umjetnik za sebe, svi zajedno nikad - izložba

19.10. u 12:00, Galerija SC,

Zagreb World Music Festival NEBO

19.10. u 19:30, Teatar &TD - Velika,

F. Bertolini/G. de Liguoro/A. Padovan: Pakao- projekcija

20.10. u 19:00, MM Centar,

JELENA BLAGOVIĆ / GORAN TRBULJAK - Svaki je umjetnik za sebe, svi zajedno nikad - izložba

20.10. u 12:00, Galerija SC,

I. Martinić: DRAMA O MIRJANI I OVIMA OKO NJE

21.10. u 20:00, Teatar &TD - Polukružna,

JELENA BLAGOVIĆ / GORAN TRBULJAK - Svaki je umjetnik za sebe, svi zajedno nikad - izložba

21.10. u 12:00, Galerija SC,

C. Boe: Okus gladi- projekcija

21.10. u 20:00, MM Centar,

I. Martinić: DRAMA O MIRJANI I OVIMA OKO NJE

22.10. u 20:00, Teatar &TD - Polukružna,

JELENA BLAGOVIĆ / GORAN TRBULJAK - Svaki je umjetnik za sebe, svi zajedno nikad - izložba

22.10. u 12:00, Galerija SC,

Austrijska avangarda - V. Export: Nepoznati protivnik- projekcija

22.10. u 20:00, MM Centar,

JELENA BLAGOVIĆ / GORAN TRBULJAK - Svaki je umjetnik za sebe, svi zajedno nikad - izložba

23.10. u 10:00, Galerija SC,

JELENA BLAGOVIĆ / GORAN TRBULJAK - Svaki je umjetnik za sebe, svi zajedno nikad - izložba

25.10. u 12:00, Galerija SC,

C. Boe: Okus gladi- projekcija

26.10. u 20:00, MM Centar,

JELENA BLAGOVIĆ / GORAN TRBULJAK - Svaki je umjetnik za sebe, svi zajedno nikad - izložba

26.10. u 12:00, Galerija SC,

O. Frljić: MRZIM ISTINU!

26.10. u 20:00, Teatar &TD - Velika,

O. Frljić: MRZIM ISTINU!

27.10. u 20:00, Teatar &TD - Velika,

DOKUMENTARNI FILMOVI KRSTE PAPIĆA

27.10. u 20:00, Kino Forum,

JELENA BLAGOVIĆ / GORAN TRBULJAK - Svaki je umjetnik za sebe, svi zajedno nikad - izložba

27.10. u 12:00, Galerija SC,

I. S. Turgenjev: MJESEC DANA NA SELU

28.10. u 20:00, Teatar &TD - Polukružna,

JELENA BLAGOVIĆ / GORAN TRBULJAK - Svaki je umjetnik za sebe, svi zajedno nikad - izložba

28.10. u 12:00, Galerija SC,

C. Boe: Okus gladi- projekcija

28.10. u 20:00, MM Centar,

Austrijska avangarda - G. Deutsch: Shirley - Vizije stvarnosti- projekcija

29.10. u 20:00, MM Centar,

I. S. Turgenjev: MJESEC DANA NA SELU

29.10. u 20:00, Teatar &TD - Polukružna,

CIGULI MIGULI -projekcija

29.10. u 20:00, Kino Forum,

I. S. Turgenjev: MJESEC DANA NA SELU

30.10. u 20:00, Teatar &TD - Polukružna,

TKO PJEVA, ZLO NE MISLI- projekcija

30.10. u 20:00, Kino Forum,

VUK SAMOTNJAK - projekcija

31.10. u 20:00, Kino Forum,

L. I. Chung: MINARI- projekcija

05.11. u 20:00, Kino Forum,

L. I. Chung: MINARI- projekcija

06.11. u 20:00, Kino Forum,

L. I. Chung: MINARI- projekcija

07.11. u 20:00, Kino Forum,

L. I. Chung: MINARI- projekcija

12.11. u 20:00, Kino Forum,

L. I. Chung: MINARI- projekcija

13.11. u 20:00, Kino Forum,

L. I. Chung: MINARI- projekcija

14.11. u 20:00, Kino Forum,

About Student centre Zagreb

Student Centre Zagreb was founded in 1957 and now is a multi-functional space in the heart of the city. SC works on improving student living standard on all levels and in cultural activities, through its Department of culture - Culture of Change it organises and produces shows, performances, conferences and workshops in the fields of music, film, visual arts, theatre, radio. The main goal of SC is to create innovative, economic and educational frameworks of cultural production in order to influence cultural practices in Croatia and internationally. Theatre production is manifested in SC’s own theatre - Teatar &TD, founded in the 1960’s, as the opposition to the classical theatres. &TD is not limited by genres and stylistic criteria, which opens up the possibility of establishing new production aesthetics and contemporary forms of co-production, post production and collaboration.

Zadnja izmjena: 09. Svibanj 2017. u 12:00

Kultura promjene

JELENA BLAGOVIĆ / GORAN TRBULJAK - Svaki je umjetnik za sebe, svi zajedno nikad - izložba

LIS.
28
Čet
28. Listopad 2021.
Četvrtak u 12:00
Galerija SC
LIS.
27
Sri
27. Listopad 2021.
Srijeda u 12:00
Galerija SC
LIS.
26
Uto
26. Listopad 2021.
Utorak u 12:00
Galerija SC
LIS.
25
Pon
25. Listopad 2021.
Ponedjeljak u 12:00
Galerija SC
LIS.
23
Sub
23. Listopad 2021.
Subota u 10:00
Galerija SC
LIS.
22
Pet
22. Listopad 2021.
Petak u 12:00
Galerija SC
LIS.
21
Čet
21. Listopad 2021.
Četvrtak u 12:00
Galerija SC
LIS.
20
Sri
20. Listopad 2021.
Srijeda u 12:00
Galerija SC
LIS.
19
Uto
19. Listopad 2021.
Utorak u 12:00
Galerija SC
LIS.
18
Pon
18. Listopad 2021.
Ponedjeljak u 12:00
Galerija SC
LIS.
16
Sub
16. Listopad 2021.
Subota u 10:00
Galerija SC
LIS.
15
Pet
15. Listopad 2021.
Petak u 12:00
Galerija SC
LIS.
14
Čet
14. Listopad 2021.
Četvrtak u 12:00
Galerija SC
LIS.
13
Sri
13. Listopad 2021.
Srijeda u 12:00
Galerija SC
LIS.
12
Uto
12. Listopad 2021.
Utorak u 12:00
Galerija SC
LIS.
11
Pon
11. Listopad 2021.
Ponedjeljak u 12:00
Galerija SC
LIS.
9
Sub
9. Listopad 2021.
Subota u 10:00
Galerija SC
LIS.
8
Pet
8. Listopad 2021.
Petak u 12:00
Galerija SC
LIS.
7
Čet
7. Listopad 2021.
Četvrtak u 19:00
Galerija SC

Otvorenje izložbe Svaki je umjetnik za sebe, svi zajedno nikad autora Jelene Blagović i Gorana Trbuljaka održat će se u četvrtak, 7. listopada 2021. godine u Galeriji SC s početkom u 19:00. Izložba je otvorena do 28. 10., radnim danom od 12 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati.


SVAKA JE KUTIJA....

U engleskom jeziku postoji fonetska spona između glagola to collect i to recollect. U hrvatskom je jeziku za artikulaciju mnogoslojnog i mnogosmjernog, kompleksnog temporalnog odnosa između sakupljanja i sjećanja potrebno puno više riječi. U svakom slučaju, nameću se pitanja o putevima i smjerokazima sjećanja, o naborima, o naslagama nerazvrstivih, opipljivih i neopipljivih, vidljivih i nevidljivih tvari od kojih su sjećanja sazdana. Čini se da baš zato film Jelene Blagović pitanja o razlučivosti postavlja sekvencioniranjem protječućih slojeva oštrina i neoštrina, ukazivanja i iščezavanja.

Tehnički termini focus i out of focus kojima je moguće precizno označiti temeljni snimateljski postupak koji je ujedno strukturalno i semantičko načelo filma Svaki je umjetnik za sebe, svi zajedno nikad, fonetskom srodnošću vode do pojma fokalizacije.  U naratologiji fokalizacijom se naziva odnos između “viđenja” onoga “tko percipira” i onoga “što je percipirano”. Taj je odnos rezultat izbora između različitih “točaka promatranja” s kojih se elementi mogu prezentirati. Subjekt fokalizacije, fokalizator je točka s koje se elementi sagledavaju. Ta točka može biti smještena unutar nekog lika (kao element fabule) ili izvan njega.  Mieke Bal kao posebnu vrstu fokalizacije ističe sjećanje, zato što je sjećanje čin “viđenja prošlosti”, ali ta je fokalizacija, kao čin, smještena u sadašnjost sjećanja.[1]

Krenem li od pojma lika zapitat ću se je li to u ovom filmu Goran Trbuljak, Vlado Kristl, Jelena Blagović, Snimatelj, Kompozitor, Montažer, Dizajner zvuka, Nepoznat Netko ili Nepoznato Nešto? I što bi ovdje, u svojevrsnom hommageu barem dvojici filmskih eksperimentatora, bila fabula?  Budući da je lik nedvojbeno tranzitivan, fabula se, susljedno tome, gnijezdi u trajnom stanju metamorfnosti.

U režijskom postupku Jelene Blagović događa se svojevrsna prefiguracija koju je moguće odčitati kao citat početnih kadrova Trbuljakovog hibridnog filma Svaki dan je za sebe svi zajedno nikad (2002.).  Trbuljakov je naslov citat stihova Vlade Kristla objavljenih 1961. u samizdatu naslovljenom Pet bijelih stepenica. Film je crno-bijeli, kao uostalom i jedan od Kristlovih Varijabla (1961.) koji je u animiranom dijelu filma fabuliran kao svojevrsna subliminalna poruka, ali i plijen u provalnoj krađi. Poznato je da je vizualni eksperimentator i politički anarhist Vlado Kristl bio i animator, kao i to da je direktor fotografije mnogih narativnih filmova Goran Trbuljak, ujedno i autor jednog od kapitalnih radova hrvatske konceptualne umjetnosti Činjenica da je nekom dana mogućnost da napravi izložbu važnija je od onoga što će na toj izložbi biti pokazano (1973.). Ta će jasna i precizna formulacija četrdesetak godina poslije metamorfirati kroz Trbuljakovu izvedbu stotina vlastitih Monografija: Crno-bijelih, Bijelih i Kolor, koje posve otklanjaju od standardne predodžbe monografije nekog umjetnika. U predgovoru kataloga izložbe tih unikatnih, ručno rađenih i “samizdatih” monografija Goran Trbuljak zapisuje: “Kada autor dođe u zrele godine voli vidjeti svoje radove u nekoj debljoj knjizi o umjetnosti. Tada je za njega idealna ona knjiga u kojoj nema drugih umjetnika, gdje je on sam na svim stranicama – slikom i tekstom.”[2] Svaki je dan za sebe svi zajedno nikad?

Naslov filma Jelene Blagović Svaki je umjetnik za sebe, svi zajedno nikad (2019.) neskrivena je parafraza Kristlovih stihova inkorporiranih u Trbuljakov izvedbeni postupak i hibridnog filma i projekta artikulacije vlastitih čudnovatih monografija koje publici uskraćuju viđenje očekivanog rezimea. U tom filmu snimljenom u digitalnoj eri na gotovo zaboravljenom analognom filmu 16 milimetarskom kamerom, mnogoslojni, skenirajući pogled kamere dodiruje hrpe Trbuljakovih Monografija, bivajući prekidan kadrom u kojemu jedna ruka pokreće starinski dijaprojektor koji na zid projicira kolor snimke tih Crno-bijelih, Bijelih i Kolor Monografija. Dijaprojektor je ovdje možda i reminiscencija na Kristlovu praksu snimanja faza izvedbe vlastitih slika dijapozitiv filmom prije no što će svaku od njih preslikati. Je li čin preslikavanja analogan postavljanju neprozirnih naljepnica u Trbuljakovim Bijelim monografijama ili preslojavanju perspektivnih umnogostručenosti u filmskoj slici Jelene Blagović?

Pa ipak, premda je “svaki umjetnik za sebe, svi zajedno nikad”, u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu trebao bi se ove jeseni dogoditi susret melankolične refleksije koju je filmskom slikom i pripadajućom joj glazbom artikulirala Jelena Blagović, s uzorcima Trbuljakovih Monografija i njegovim filmom koji u naslovu sadrži stihove Vlade Kristla. Naći će se tu i jedan enigmatični objekt, takozvana Crna kutija koju je Jelena Blagović jednom primila poštom. Kad spominjem melankoliju, a to u jednom kratkom tekstu čini i sama autorica filma, mislim dakako na onaj izgubljeni objekt kojim se bečki liječnik bavio u svom čuvenom Žalovanju i melankoliji, objavljenom na samom kraju Velikog rata, 1918. Njegovo ime epitomizira možda najznačajnije otkriće s prijelaza 19. u 20. stoljeće, otkriće nesvjesnoga. Spoznaja da postoji to nedostupno, ali sveupravljajuće polje, neprozirno poput slojeva Kristlove slike ili Trbuljakovih naljepnica, radikalno je promijenila tokove mišljenja uključujući i ono umjetničko.

Mnogostruka su i raznorodna značenja termina crna kutija. Spomenut ću ovdje samo black box, redoviti sastojak muzejske i galerijske izložbene arhitekture koji omogućuje da se publika, neometana okolnim senzacijama, u tami usredotoči na projicirane, režirane pokretne slike. I onu zlokobnu, avionsku crnu kutiju koja, među ostalim, sadrži i glasove onih kojih više nema. Što sadrži Crna kutija koju je Jelena Blagović dobila poštom? Je li je raspakirala, izvadila njezin sadržaj i poslije ga prepakirala za potrebe postava u izložbeni prostor (usput budi rečeno, White Box) u kojemu će se njezin rad susresti s Trbuljakovim i Kristlovim? Je li taj enigmatični izloženi predmet izvorna Crna kutija ili jedna od bezbroj mogućih rekonstrukcija kakve se događaju u radu nesvjesnoga, a isto tako i u umjetnosti? Jer, u crnoj kutiji iz koje ishodi melankolija, premda je svaki umjetnik za sebe, uvijek svi obitavaju zajedno. I možda baš zato činjenica da je Jeleni Blagović i Goranu Trbuljaku dana mogućnost relacijske izložbe nije važnija od onoga što će na toj izložbi biti (ne)pokazano.

Kolovoz, 2021., Leonida Kovač


[1] Mieke Bal, Narratology: Introduction to the Theory of Narrative, University of Toronto Press, Toronto, Buffalo, London, 2009, str. 149-150.

[2] Goran Trbuljak, “Monografije (Crno-bijele, bijele i kolor)”, u GT c/b Monografija, Radnička Galerija, Zagreb, 2013.

Jelena Blagović (r. 1983.), završila je Fotografski odjel Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, a zatim studij fotografije pri Istituto Superiore di Fotografia e Arti Visive u Padovi, Italija. Školovanje nastavlja na University of Westminster u Engleskoj, gdje nakon završenog preddiplomskog i diplomskog studija umjetničke fotografije i teorije fotografije stječe diplomu magistra umjetnosti. Zaposlena je kao docentica na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu na Katedri za fotografiju Odsjeka snimanja. Voditeljica je ADU Galerije f8 i stalni sudski vještak za fotografiju - intelektualno vlasništvo i autorska prava. Izlagala je na 20 samostalnih i brojnim skupnim izložbama u zemlji i svijetu, te je dobitnica mnogih nagrada i priznanja.

Goran Trbuljak (r. 1948.), snimatelj, redatelj, likovni umjetnik, sveučilišni profesor. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je 1972. godine diplomirao na Grafičkom odsjeku. Nakon dvije godine usavršavanja slikarstva na École Nationale des Beaux Arts u Parizu, nastavio je studirati u Zagrebu i diplomirao je 1980. godine na tadašnjoj Akademiji za film, kazalište i TV (danas Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu) na Odsjeku snimanja. Od 1988. godine zaposlen je kao profesor filmskog snimanja na toj visokoškolskoj ustanovi, iz koje 2018. godine odlazi u mirovinu. Osim profesionalnog bavljenja filmom i umjetničkom djelatnošću na području likovnih umjetnosti, fotografije, videa, konceptualnih umjetnosti, radio je kao grafički urednik i urednik fotografije u časopisu Film, Polet i Gordogan te povremeno pisao i piše o fotografiji, filmu i slikarstvu u časopisima Spot, Film, Danas, Start, Globus i Slobodna Dalmacija. Kao snimatelji i direktor fotografiije snimio je brojne dugometražne igrane filmove, te niz kratkometražnih, eksperimentalnih, televizijskih filmova i serija.