Najavljujemo

NELI RUŽIĆ – Crne zastave (Izmještanja) - izložba

10.12. u 12:00, Galerija SC,

A. Švabić: JEDAN MRTAV ČOVJEK

10.12. u 20:00, Teatar &TD - SEK,

A. Švabić: JEDAN MRTAV ČOVJEK

11.12. u 20:00, Teatar &TD - SEK,

NELI RUŽIĆ – Crne zastave (Izmještanja) - izložba

11.12. u 12:00, Galerija SC,

NELI RUŽIĆ – Crne zastave (Izmještanja) - izložba

12.12. u 12:00, Galerija SC,

A. Kreitmeyer: SVE ČETIRI ZA JEDNO/NA RUBU DODIRA I KAOSA

13.12. u 20:00, Teatar &TD - Velika,

NELI RUŽIĆ – Crne zastave (Izmještanja) - izložba

13.12. u 12:00, Galerija SC,

NELI RUŽIĆ – Crne zastave (Izmještanja) - izložba

14.12. u 12:00, Galerija SC,

A. Kreitmeyer: SVE ČETIRI ZA JEDNO/NA RUBU DODIRA I KAOSA

14.12. u 20:00, Teatar &TD - Velika,

SVJETSKIH 100- kviz

14.12. u 18:00, Klub SC,

KVIZ PROMJENE

14.12. u 20:00, Klub SC,

NELI RUŽIĆ – Crne zastave (Izmještanja) - izložba

15.12. u 10:00, Galerija SC,

I. Penović: KATALONAC

15.12. u 20:00, Teatar &TD - Velika,

A. Alfirević: KAZALISTE OKRUTNOSTI HAROLDA PINTERA - promocija knjige

17.12. u 13:00, Teatar &TD - Polukružna,

NELI RUŽIĆ – Crne zastave (Izmještanja) - izložba

17.12. u 12:00, Galerija SC,

I. Penović: KATALONAC

17.12. u 20:00, Teatar &TD - Velika,

NELI RUŽIĆ – Crne zastave (Izmještanja) - izložba

18.12. u 12:00, Galerija SC,

L. A. Fleger: ZAŠTO ŠUTIŠ?

19.12. u 20:00, Teatar &TD - SEK,

NELI RUŽIĆ – Crne zastave (Izmještanja) - izložba

19.12. u 12:00, Galerija SC,

L. A. Fleger: ZAŠTO ŠUTIŠ?

20.12. u 20:00, Teatar &TD - SEK,

NELI RUŽIĆ – Crne zastave (Izmještanja) - izložba

20.12. u 12:00, Galerija SC,

KVIZ PROMJENE

21.12. u 20:00, Klub SC,

L. A. Fleger: ZAŠTO ŠUTIŠ?

21.12. u 20:00, Teatar &TD - SEK,

NELI RUŽIĆ – Crne zastave (Izmještanja) - izložba

21.12. u 12:00, Galerija SC,

NELI RUŽIĆ – Crne zastave (Izmještanja) - izložba

22.12. u 10:00, Galerija SC,

About Student centre Zagreb

Student Centre Zagreb was founded in 1957 and now is a multi-functional space in the heart of the city. SC works on improving student living standard on all levels and in cultural activities, through its Department of culture - Culture of Change it organises and produces shows, performances, conferences and workshops in the fields of music, film, visual arts, theatre, radio. The main goal of SC is to create innovative, economic and educational frameworks of cultural production in order to influence cultural practices in Croatia and internationally. Theatre production is manifested in SC’s own theatre - Teatar &TD, founded in the 1960’s, as the opposition to the classical theatres. &TD is not limited by genres and stylistic criteria, which opens up the possibility of establishing new production aesthetics and contemporary forms of co-production, post production and collaboration.

Zadnja izmjena: 09. Svibanj 2017. u 12:00

apap
Re-Imagine Europe
Re-Imagine Europe

Kultura promjene

Prezreni žanr, prošireni žanr: VELVET GOLDMINE

LIS.
12
Pet
12. Listopad 2018.
Petak u 20:00
MM Centar — Besplatno

Velvet Goldmine, svijet glam rocka, s nevjerojatnim kostimima, slikovitom muzikom i seksualnom fluidnosti, rekreiran je s nevjerojatnom ljubavi. Strukturalno sličan Građaninu Kaneu po načinu iznošenja priče o Brianu Sladeu, rokeru nalik Davidu Bowieju, koji inscenira svoju smrt u trenutku osobne krize, film je referenca na filmove koji su važni za glam žanr:  Performance i The Man Who Fell to Earth, dok istovremeno – poput radova Alaina Resnaisa u 60-ima, koristi i pamćenje i žudnju kao pokretače kompleksnoga narativa.

Inspirirajući se životima slavnih muzičara – Bowie, Lou Reed, Iggy Pop – srce samoga filma nije u istraživanju dekadencije rokerskoga života nego u snovima obožavatelja, u filmu ga igra Christian Bale, čije putovanje leži u otkrivanju značenja koja te kulturalne ikone stvaraju za njega. Koristeći ovu perspektivu na kompleksne načine, film često narativno pokreće isključivo specifičan i mudar izbor glazbe. Ovaj nas film iznova uvodi u hiperbolirane strasti američkih mjuzikala dok istovremeno istražuje kako pop mašinerija kreira oslobađajuće, osnažujuće snove u svima nama.

Film gledamo 12. 10. u 20 sati u MM centru. Ulaz je besplatan.


INFO: Velvet Goldmine, r. Todd Haynes, UK, 108′, drama

Pun spektakla, Velvet Goldmine ispunjen je strašću i kinetičkom energijom. Film istražuje identitet, osmišljavanje i simbiotski odnos između svijeta fanova i svijeta slave. Velvet Goldmine priča je o opsesiji, žudnji i autodestrukciji.

Todd Haynes, najpoznatiji kao pionir New Queer Cinema pokreta kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih, u prvi plan stavlja transgresivne, devijantne i disruptivne seksualnosti. A to radi tako da identitete koji egzistiraju na marginama dominantne kulture dovodi u centar zbivanja.

Njegovi su filmovi literarni, diskurzivni i često akademični u njegovu pristupu, inspirirani piscima i filmašima, npr. Jean Genet, Oscar Wilde, Douglas Sirk, Rainer Werner Fassbinder i  Chantal Akerman itd.

Pozornost javnosti prvi je put privukao kontroverznim kratkim filmom Superstar: The Karen Carpenter Story (1987), kronikom tragičnoga života i smrti pjevačice Karen Carpenter, koristeći Barbie lutke kao glumce. Njegov dugometražni debi Poison (1991.), provokativno je trodijelno istraživanje AIDS-a, queer percepcije i subverzije, koji ga je afirmiralo kao poseban talent i figuru novoga transgresivnoga kina. Pozornost kritike i širi uspjeh postigao je filmom Far From Heaven iz 2002. Njegov peti dugometražni film I’m Not There istražuje različita naličja Boba Dylana. U 2011. režirao je petodijelnu mini-seriju Mildred Pierce (HBO), koja je ukupno imala 21 nominaciju za Emmy. U 2015. režirao je film Carol koji je postigao ogroman uspjeh kod kritike i publike, nominiran za šest Oscara, pet Zlatnih Globusa i 9 BAFTA.

Film prikazujemo u sklopu projekta Prezreni žanr, prošireni žanr koji će se kroz filmske projekcije i tribine baviti mjuziklom: granicama filma kao medija, mjuziklom kao proširenim filmom, spektaklom tradicionalnih vrijednosti, transformacijom žanra, permeabilnošću i queer obilježjima.

Mjuzikl je tradicionalno bio popularni žanr par excellence i smatra ga se ultimativnim holivudskim proizvodom. Upravo ga ta pripadnost pop kulturi čini naizgled “neozbiljnim” te time manje vrijednim ozbiljne analize i kritičkoga sagledavanja. Kontrakultura je 70-ih i 80-ih prisvojila mjuzikl za tematiziranje drugosti, jer su osnovne značajke žanra, poput njegove spektakularnosti i fantastičnih obilježja, omogućavale uključivanje likova s margina i bavljenje različitim društvenim problemima na indirektan način. Mjuzikl je, pak, inkluzivan i na druge, izravnije načine. Inkorporirajući glazbu, pjevanje i elemente kazališta, on najdosljednije i najdoslovnije koristi elemente drugih umjetnosti u svojem izražaju te ga se tako može promatrati i u kontekstu promišljanja o proširenom filmu.

Program se održava uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra.