Kultura promjene

S. Božić: SLUŠKINJE

TRA.
21
Pet
21. Travanj 2017.
Petak u 20:00
Teatar &TD - Polukružna — 50/25kn

Režija: Saša Božić
Dramaturgija: Nina Gojić
Scena i kostimi: Zdravka Ivandija Kirigin
Asistentica kostimografkinje: Mia Petranović
Glazba: Damir Šimunović
Izvode: Milica Manojlović, Nataša Kopeč, Andrej Kopčok
Asistent režije: Dado Ćosić
Dizajn plakata: Tina Ivezić
Produkcija: Sveučilište u Zagrebu, Studentski centar, Kultura promjene, Teatar &TD

Inspirirano dramom Jeana Geneta

Premijerno izvedena 8. ožujka 2016. / Ulaznice / Teatar &TD Facebook

Nova predstava Saše Božića inspirirana je istoimenom dramom Sluškinje francuskog dramatičara, romanopisaca, esejista, političkog aktivista i vodećeg predstavnika avangardnog teatra Jeana Geneta.

Fascinantnost Genetovih Sluškinja (1947.) leži u činjenici da on ne govori o činu nasilja, niti o ubojstvu, nego o igranju nasilja, nanovo i nanovo i nanovo. Komad generira svojevrsni beskrajni krug dominacije i podčinjenosti.  Sluškinje su ujedno komad maski i zrcala, simbola i rituala, snova i transa.

Tužne, potencijalno lude sluškinje Claire i Solange, čija imena asociraju na svjetlo i sunce,  zaokupljene su ubilačkom igrom u kojoj ne egzistiraju kao sluškinje, nego kao igrači u igri u kojoj kreiraju same sebe, komadu unutar komada, u kojem Claire preuzima ulogu gospođe, a Solange ulogu sluškinje. Rezultat je komad koji ispituje prirodu kazališta, potrebu gledatelja da gleda nešto što prihvaća kao iluziju no ujedno osjeća njen potencijalni realitet.

Bit komada leži u igranju uloga i izlasku iz nametnutih uloga, o hrabrosti biti netko drugi. Pitanje je, koja je razlika između sluškinje i gospođe?  Redatelj kreće od posljednjeg pitanja u suptilnu analizu današnjice. Subverzija prepoznatljivih društvenih oblika dominacije, prisutnih u komadu,  postaje temeljni problem predstave. Za svoje polazište uzima ono što u toj drami ostaje nereprezentirano: pobunu koja bi rezultirala emancipacijom sluškinja i potpunim napuštanjem mehanizama služenja. Tijela reprezentirana u predstavi evociraju različite vrste suvremenog podaništva: sluge sustava, čuvare poretka čiji identiteti tijekom izvedbe postaju izlišni. Ako su Genetove sluškinje ostale zatočene u reproduciranju upravo onih klasnih obrazaca protiv kojih se bune, ova predstava istražuje vrste ponašanja kojima kapitalistički model služenja danas dolazi u krizu pomoću različitih strategija neučinkovitih tijela.

Sluškinje, Balkon, Crnci, Paravani bave se temama spola, rase i revolucionarne politike, razvijajući temeljnu Genetovu opsesiju iluzijom i opresijom.  Nesvakidašnji životni put (kao osuđivani kriminalac postao je pisac) izvorište je njegova nadahnuća, riječ  je o svijetu podzemlja čovječanstva, pa su njegovi likovi najčešće prostitutke, zatvorenici, ubojice i društveno prezrene skupine.